Juraj Posilović, treći po redu zagrebački nadbiskup, rođen 24.4.1834. godine, porijeklom iz Desnog Dubrovčaka. Posilović je na nadbiskupskoj stolici naslijedio Josipa Mihalovića (nasljednika prvog zagrebačkog nadbiskupa Haulika). S druge strane, nakon Posilovića nadbiskupom je postao Antun Bauer, prethodnik Alojzija Stepinca.
Posilović je zaređen za svećenika 1858. godine. Doktorat znanosti iz područja biblijskih znanosti i crkvenog prava stekao je u Beču 1861. godine. Nakon povratka u Zagreb bio je imenovan nadstojnikom sjemeništa te profesorom povijesti Novoga zavjeta i kanonskoga prava pri tom sjemeništu. Jedan je od pokretača Hrvatskoga književnoga društva sv. Jeronima te urednik Zagrebačkoga katoličkog lista. Od 1874. godine redoviti je profesor i prvi dekan Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Godine 1876. posto je Posilović senjsko-modruškim ili krbavskim biskupom te virilni član hrvatskoga sabora. Godine 1894. imenovan je zagrebačkim nadbiskupom.
Posilović je podržavao glagoljašku tradiciju, tako da je o svom trošku dao tiskati glagoljaški misal u Rimu. Godine 1902. doveo je nadbiskup Posilović isusovce u Zagreb, a dao je doprinos i na području socijalnog djelovanja katoličke crkve. Dao je dogradnjom povećati Nadbiskupijsko sirotište tj. dom za siromašne đake u Vlaškoj ulici u Zagrebu, a financijski je podupirao djelovanje Prvoga zagrebačkog radničkog društva. Pod njegovim je pokroviteljstvom bila restaurirana i zagrebačka katedrala.
Nadbiskup Posilović umro je 1914. godine, točno dva dana nakon svog 80. rođendana.
