Očuvanje tradicije u današnjim je turbulentnim vremenima izuzetno važno, naročito za malene narode poput našeg, a jedan dio naše tradicije svakako čine i plotovi. U ovom slučaju, pleteni plotovi od pruća kao dio baštine, ali i ekološke gradnje. Pletene su ograde odavno poznate u ovim krajevima, a pleter se koristio i za utvrđivanje savske obale, za ograđivanje okućnica pa čak i kao pregrada u nastambama za životinje.
Jeftina, uvijek dostupna građa tražila je samo umješnog majstora graditelja i malena umjetnička djela mogla su nastajati. Plotovi od pletera u posavskim su selima često bili ukrašeni šarenim lončićima u gornjem ili pak cvijećem poput dragoljuba, cinija i lepih Kata u donjem dijelu. Za izradu stupova za pleter korišten je najčešće bagrem zbog otpornosti na truljenje, ali nije bio uvjet, a sam pleter rađen je od mekanijeg pruća koje se lakše plelo. U narodu poznati svibić daje mogućnost najfinijeg pletiva, kao i vrba, a graditelji su često uzimali i lijesku. Za graditelje s nižim estetskim kriterijima vrsta pruća nije bila ni bitna, bitno je bilo da se može saviti te da je lako dostupna.
Danas se pleter polako vraća i u domaće vrtove iako recimo u centru Pariza nikad od njega nisu ni odustali pa tako u gradskim parkovima i danas nalazimo gredice u kojima zajedno rastu cvijeće i povrće stvarajući fantastične žive slike uokvirene pleterom od pruća. Pomodarstvo bi moglo spasiti ovu gotovo zaboravljenu vještinu od zaborava, spojiti ekologiju i tradiciju te stvoriti nove vizure kako gradskih, tako i seoskih vrtova.
U svemu tome dobro se snalazi i graditelj Mihael Đilas koji pleterom stvara mala umjetnička djela u Posavini. Počevši graditeljski put u Krapju, krenuo je polako uzvodno, a posljednji njegov projekt je pleter u Desnome Dubrovčaku u kojemu je spojio ekološku akciju s očuvanjem tradicije pa je pleter izgradio od prutova napravljenih od amorfe, izuzetno agresivne biljke koja se brzo razmnožava na nekadašnjim pašnjacima, potiskujući domicilne vrste. Osim dvorišnih ograda koje plete, opletao je i visoke povrtne gredice te cvjetne gredice, a pleter mu se često nalazi i na najneočekivanijim mjestima poput ukrasa i podsjetnika kako treba čuvati tradiciju.
Pleter je izuzetno ekološki način gradnje, sasvim besplatan, a iziskuje samo graditeljsku vještinu te trud koji završetkom posla biva višestruko nagrađen!
Tekstopisac i fotograf – Nerina Sarkotić
