Povodom Dana Općine Martinska Ves, 8. studenog 2024. godine, u župnoj crkvi sv. Martina u Martinskoj Vesi, publika će imati priliku uživati u jedinstvenoj večeri klasične glazbe. Sopranistica Ana Fortuna i orguljaš Marko Đurakić izvest će djela koja kroz stoljeća nose bogatstvo europske glazbene baštine.
MARTINSKA VES
8. 11. 2024. → 19 h
župna crkva sv. Martina / parish church of St. Martin
ANA FORTUNA, sopran / soprano
MARKO ĐURAKIĆ, orgulje / organ
PROGRAM
Program otvara svečani “Marche Sortie” Théodorea Duboisa, djelo koje svojim dinamičnim ritmom i raskošnim zvukom orgulja priziva monumentalnost i ozbiljnost klasične crkvene glazbe kasnog 19. stoljeća. Ova kompozicija postavlja ton za večer koja obećava spoj duhovnosti i virtuoznosti.
Nakon Duboisa slijedi jedno od najprepoznatljivijih djela barokne glazbe, arija “Lascia ch’io pianga” iz opere Rinaldo Georga Friedricha Händela. Ova emotivna melodija odražava Händelovu sklonost prema elegičnim i melankoličnim tonovima, pozivajući slušatelje da osjete duboku čežnju i bol kroz jednostavnost glazbenog izraza.
Kroz djelo “Lungi dal caro bene” Giuseppea Sartija, publika će se vratiti u kasno 18. stoljeće, u doba kada je talijanska glazba dominirala europskim pozornicama. Ova arija, sa svojim nježnim tonovima, istražuje teme ljubavi i tuge, dok Ana Fortuna kroz svoj glas oživljava senzibilitet tog razdoblja.
Među vrhuncima večeri svakako će biti Schubertova “Ave Maria”, vjerojatno jedno od najvoljenijih duhovnih djela klasične glazbe. Schubertova interpretacija ove molitve, napisana u 19. stoljeću, svojim čarobnim skladom dodiruje najdublje emocije i podsjeća na univerzalnost vjerskog osjećaja u glazbi. Sličnu atmosferu stvorit će i Caccinijeva verzija “Ave Maria”, koja svojim jednostavnim, gotovo meditativnim tonovima vraća slušatelje u razdoblje ranog baroka.
U jedinstvenom spoju duhovnog i svjetovnog, program uključuje i djelo “Mein junges Leben hat ein End” Jana Pieterszoona Sweelincka, renesansnog nizozemskog skladatelja. Ova introspektivna skladba, puna kontrapunkta, reflektira filozofske teme prolaznosti i unutarnje kontemplacije.
César Franckov “Panis Angelicus” donosi francuski romantizam na večernji program. Ova skladba odiše ljubavlju i pobožnošću, a kroz harmonijski bogatstvo Franck ocrtava duhovnu ekstazu, stvarajući djelo koje je i danas popularno u crkvama diljem svijeta.
U programu su i suvremeniji hrvatski skladatelji – Anđelko Klobučar i Vladimir Ruždjak. Klobučarove “Tri minijature za orgulje” prikazuju majstorstvo orguljske tehnike i kreativni duh modernog doba, dok Ruždjakova “Lehku noć” donosi emotivan završetak večeri kroz jednostavnost, ljepotu i toplinu hrvatske glazbene tradicije.
Ova glazbena večer u crkvi sv. Martina obećava biti ne samo koncert nego i putovanje kroz stoljeća, na kojem će se slušatelji susresti s duhovnošću i emocionalnom snagom glazbe od renesanse do modernog doba.
MARTINSKA VES
8. 11. 2024. → 19 h
župna crkva sv. Martina / parish church of St. Martin
ANA FORTUNA, sopran / soprano
MARKO ĐURAKIĆ, orgulje / organ
Program:
-
Théodore Dubois (1837. – 1924.)
Marche Sortie -
Georg Friedrich Händel (1685. – 1759.)
Lascia ch’io pianga -
Giuseppe Sarti (1729. – 1802.)
Lungi dal caro bene -
Franz Schubert (1797. – 1828.)
Ave Maria -
Jan Pieterszoon Sweelinck (1562. – 1621.)
Mein junges Leben hat ein End -
Giulio Caccini (1551. – 1618.)
Ave Maria -
César Franck (1822. – 1890.)
Panis Angelicus -
Anđelko Klobučar (1931. – 2016.)
Tri minijature za orgulje -
Vladimir Ruždjak (1922. – 1987.)
Lehku noć
Orguljaš Marko Đurakić stječe osnovno i srednje glazbeno obrazovanje u glazbenoj školi Alberta Štrige u Križevcima.Godine 2005. upisuje studij kompozicije s teorijom na Muzičkoj akademiji u Zagrebu koji završava 2011. godine. Studij orgulja na istoj akademiji upisuje 2007. u klasi Marija Penzara. Usavršava se na seminarima orguljaške glazbe u zemlji i inozemstvu (C. Bossert, B. Clapprott i dr.). Uz solističko i komorno sviranje orgulja bavi se organologijom te pedagoškim i muzikološkim radom s posebnim interesom za baštinu orguljaškog fonda u Hrvatskoj. Dugi niz godina bavi se i crkvenom glazbom, a od 2009. djeluje kao naslovni orguljaš i regens chori crkve sv. Franje Asiškog u Zagrebu. Bavi se i skladanjem. Surađuje s mladim glazbenicima te, između ostaloga, obnaša dužnost povjerenika za orgulje pri Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji. Osim u Hrvatskoj, nastupao je u Austriji, Sloveniji i Italiji.
Ana Fortuna (1987.), nakon završene opće gimnazije i srednje glazbene škole u Križevcima, upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu gdje je 2012. magistrirala pjevanje u klasi prof. Lidije Horvat Dunjko.Usavršavala se na raznim pjevačkim seminarima kod istaknutih profesora kao što su: Dunja Vejzović, Lidija Horvat Dunjko, Sebastian Vittucci, Martina Zadro, Snježana Bujanović, Helena Lazarska, Cornelis Witthoefft, Silvano Zabeo, Walter Moore, Judith Kopecky i dr. Bila je članica orkestra 100 tamburaša s kojim je, 2009., nastupala u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu kao vokalna solistica, te sudjelovala na koncertu u Wiener Konzerthaus u Beču. Kao dugogodišnja članica oratorijskog zbora Cantores Sancti Marci, redovito je solistički nastupala. Osvojila je više nagrada: 1. nagradu na Državnom natjecanju komornih sastava, u komornom sastavu (sopran, flautu i glasovir) (Opatija, 2008.), 2. nagradu na Međunarodnom natjecanju Lazar Jovanović (Beograd, 2011.), 1. nagradu na Međunarodnom natjecanju Heferer za glas i orgulje (Grožnjan, 2012.). Ostvarila je brojne solističke nastupe i uloge kao što su: solistički nastup na “Koncertu izvrsnosti” (2009.) u organizaciji Hrvatskog društva glazbenih i i plesnih pedagoga, naslovna uloga u rock-operi Hocus Pocus Igora Tatarevića u HNK u Varaždinu (2011.), Pamina u operi Čarobna frula W. A. Mozarta u Pučišćima na Braču te u Zagrebu (2011.), solo dionicu Queen simfoniji sa Simfonijskim puhačkim orkestrom OSRH u Dvorani Lisinski u Zagrebu i u HNK u Splitu (2012.), kao i solo u Papandopulovom Concertu da camera u Osijeku i u Zagrebu (2013.). Gostovala je u mnogim glazbenim emisijama na HRT-u. Nastavlja nizati koncertne nastupe u Hrvatskoj i inozemstvu. Vanjska je suradnica Zbora Hrvatske radiotelevizije od 2012., a od jeseni 2014. radi kao profesorica solo pjevanja na Glazbenoj školi Alberta Štrige u Križevcima.
Župna crkva sv. Martina u Desnoj Martinskoj Vesi
Prvi spomen župe Martinska Ves, u spisima Ivana arhiđakona goričkog, datira iz 1334. godine. Župna crkva sv. Martina u Desnoj Martinskoj Vesi sagrađena je na mjestu starije drvene crkve u 17. stoljeću. Prema kanonskim vizitacijama, najstariji sačuvani opis crkve je iz 1669. godine, kada je imala svodeno svetište, tabulat nad lađom i glavni ulaz pod zvonikom. Crkva je temeljito obnovljena početkom 18. stoljeća kada je nadsvođena, zvonik je povisen te je postavljena lukovičasta kapa. Nakon ovog temeljitog uređenja crkva je posvećena 1756. godine. U unutrašnjosti crkve nalazi se propovjedaonica s baldahinom, najstariji još cjelokupnog inventara crkve. Na koru su vrijedne orgulje radionice Heferer iz 1882. godine. Župna crkva sv. Martina sa svojim vrijednim baroknim inventarom karakterističnim za kontinentalnu Hrvatsku ima arhitektonsku i povijesnu vrijednost.
